Joga je odlična aktivnost za opuštanje tijela, ali i glave. Doznajte koje stilove joge mogu prakticirati oboljeli od sarkoma i time poboljšati svoju svakodnevicu!
Činjenica je da sarkom sa sobom neizbježno donosi promjenu životnih navika. Iako zvuči strašno, nema odustajanja — na nama je da učinimo sve što je u našoj moći da u svoju svakodnevicu uvrstimo nove prakse koje će nam olakšati simptome i pružiti utjehu. Kako se oboljeli često suočavaju i s psihičkim tegobama kao što su anksioznost, depresija i stres, njihovo ublažavanje je od ključne važnosti za održavanje snage i motivacije. A postoji jednostavna aktivnost koja u tome može pomoći: joga!
Joga je drevna disciplina koja se temelji na povezivanju tijela, uma i duha, što je čini odličnim saveznikom osobi oboljeloj od sarkoma. Riječ je o širokoj praksi koja podrazumijeva brojne stilove i pristupe kako bi se zadovoljile različite potrebe pojedinaca. Iako ima korijene u indijskoj filozofiji i hinduističkoj tradiciji, joga se u modernom zapadnom svijetu uglavnom prakticira kao sekularna aktivnost usmjerena na poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja, a namijenjena je svim ljudima, bez obzira na vjersku ili duhovnu pozadinu.
Ako bolujete od sarkoma, jasno je da nećete krenuti s uvježbavanjem zahtjevnih poza, već da trebate izabrati pristup koji odgovara vašoj fizičkoj izdrživosti. U nastavku doznajte koje stilove joge mogu prakticirati oboljeli od sarkoma i kako ova praksa može olakšati proces liječenja!
Hatha i restorativna joga zapravo su stilovi, odnosno pravci unutar široke prakse joge, a obje su usmjerene na opuštanje i iscjeljenja tijela i uma. Hatha joga uključuje osnovne poze koje se izvode s posebnom smirenošću i pažnjom. Ipak, kod ovog bi se stila trebalo odlučiti za blaži oblik koji podrazumijeva još nježnije i usporenije osnovne poze — u blagoj Hatha jogi poze se obično drže duže nego što je to slučaj sa standardnim stilom, što omogućava duboko istezanje i opuštanje.
Restorativna joga još je opušteniji stil — kako bi se tijelo u pozama moglo potpuno opustiti, prilikom vježbanja se koriste različita pomagala poput jastuka, blokova i deka. Cilj restorativne joge također je ublažavanje fizičkog i mentalnog stresa te poticanje dubokog opuštanja.
Oba pravca joge mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete života i ublažavanju stresa.
Istraživanja su pokazala kako prakticiranje joge kod onkoloških bolesnika doista smanjuje razinu stresa, a blagotvorno djeluje na upale i cjelokupnu imunološku funkciju. Osim toga, redovito vježbanje može značajno poboljšati raspoloženje, smanjiti umor te ublažiti simptome depresije i anksioznosti. Svi su ovi simptomi prisutni i kod oboljelih od sarkoma pa je preporučljivo da pokušate prakticirati jednostavne vježbe što je češće moguće.
Ljudi koji redovito prakticiraju jogu često ističu kako se nakon treninga osjećaju manje umorno i kako se lakše nose sa svojim emocionalnim stanjima, što je posebno važno ako prolazite kroz liječenje od bolesti poput sarkoma. Stoga, ako možete, uvrstite bar pola sata joge u svoju dnevnu rutinu — osim što ima pozitivan utjecaj na opće raspoloženje, redovito bi vježbanje moglo rezultirati i ublažavanjem ostalih simptoma s kojima se možda borite.
Joga nudi jedinstven pristup očuvanju mentalnog i fizičkog zdravlja, što je od posebne važnosti ako se borite protiv bolesti kao što je sarkom. Pristup jogi unutar onkoloških kliničkih ispitivanja uglavnom se odnosi na održavanje emocionalne ravnoteže, a upravo je to segment na koji možemo utjecati jedino mi sami. Ostati pozitivan i vjerovati u ozdravljenje je izbor, a ublažavanje umora i osjećaja bezvoljnosti ključno je da ostanemo snažni. Zato, samo naprijed i zauzmite svoju omiljenu joga pozu!
Izvori: